Telefon
+387 33 225 353
Pošaljite email
ois@bih.net.ba
Radno vrijeme
Pon - Pet 8.00 - 16.00

U povodu 28. godišnjice stradanja Orijentalnog instituta u Sarajevu 17. maj 1992 - 17. maj 2020 

(dostupno na: https://www.index.ba/u-povodu-28-godisnjice-stradanja-orijentalnog-instituta-u-sarajevu-17-maj-1992-17-maj-2020/)

 

 

Orijentalni institut u Sarajevu osnovan je 20. maja 1950. godine Uredbom Ministarstva za nauku i kulturu vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine kao javna naučnoistraživačka institucija sa slijedećim ciljevima i zadacima: proučavanje društvene, ekonomske i političke historije naroda jugoistočne Evrope u periodu vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima, proučavanje islamske kulture i umjetnosti, proučavanje društvene, ekonomske, političke i kulturne historije naroda Bliskog i Srednjeg istoka, te objavljivanje rezultata rada saradnika Instituta činiti dostupnim regionalnoj i svjetskoj naučnoj i kulturnoj javnosti.

Početak 1992. godine Orijentalni institut dočekao je kao respektabilna naučnoistraživačka institucija čiji su rezultati rada bili visoko ocijenjeni u naučnim klugovima iz oblasti orijentalistike kako u zemlji tako i van njenih granica.

Bogata rukopisna kolekcija sa 5263 kodeksa manuskripata na arapskom, turskom i perzijskom jeziku činila je ovu instituciju drugom po svom bogatstvu na Balkanu. U njenom fondu bile su zastupljene sve naučne i teološke discipline: rukopisi Kur’ana, djela iz oblasti nauke o Kur’anu i hadisu, teološke rasprave, djela iz oblasti prava, obredoslovlja, sufizma, islamske filozofije, enciklopedije, djela iz svih područja prirodno-matematičkih nauka, historije, geografije, politike, pa sve do prepisa gramatičkih i leksikografskih djela, djela iz oblasti lijepe književnosti, divana perzijskih klasika, osmanskih pjesnika ali i domaćih pjesnika, te medžmua raznovrsnog sadržaja.

Na Orijentalnom institutu u Sarajevu bilo je nekoliko kolekcija arhivske građe, koja se može podijeliti na originalnu i mikrofilmovanu arhivsku građu iz osmanskog perioda.

Originalni dokumenti čuvali su se u 4 fonda:

  • FOND MANUSCRIPTA TURCICA, sa arhivskom građom od 16. do 19. stoljeća. U tri knjige inventara bilo je zavedeno 7.156 arhivskih jedinica. Izvanrednu umjetničku vrijednost imali su originalni fermani i berati čija je umjetnička vrijednost neprocjenjiva jer se radilo o rijetkim primjercima takve vrste i odnosili su se uglavnom na prostor Bosanskog ejaleta. Osim navednih dokumenata, bilo je dosta bujuruldija bosanskih valija, arzova, tezkera, tapija, izvještaja o određenim događajima ili deftera raznih vrsta koji su sadržavali različite informacije važne za lokalnu historiju Bosne u osmanskom periodu.
  • KOLEKCIJA KADISJKIH SIDŽILA, koja je sadržavala 66 bosanskih kadijskih sidžila za period od 17. do kraja 19. stoljeća:

– 17 sidžila kadija u Travniku, za period od 1785 do 1876. godine,
– 10 sidžila kadija u Ljubinju, period od 1735. do 1855. godine,
– 9 sidžila kadija u Mostaru, od 1631. do 1871. godine,
– 8 sidžila kadija u Blagaju, od 1756. do 1829. godine,
– 4 sidžila kadija u Fojnici, od 1784. do 1877. godine,
– 3 sidžila naiba kadija u Zenici, period od 1756. do 1829. godine,
– 2 sidžila kadija u Trebinju, od 1865. do 1878. godine,
– 2 sidžila kadija u Duvnu, od 1863. do 1878. godine,
– 1 sidžil kadija u Jajcu, od 1692. do 1694. godine,
– 1 sidžil kadija u Tešnju, od 1741. do 1746. godine,
– 1 sidžil kadija u Gračanici, od 1793. do 1800. godine,
– 1 sidžil kadije u Prozoru, od 1842. godine,
– 1 sidžil naiba kadija u Prijedoru, od 1868. do 1876. godine,
– 1 sidžil kadija u Pruscu / Akhisaru, od 1869. do 1872. godine,
– 1 sidžil kadija u Uskoplju, od 1791. do 1793. godine,
– 1 sidžil kadije u Bijeljini, iz 1870. godine,
– 1 sidžil kadije u Ljubuškom, iz 1788. godine.

Osim navednih sidžila, bilo je dosta i fragmenata sarajevskih sidžila i sidžila iz Visokog iz druge polovine 18. stoljeća.

Prije rata urađene su knjige regesta (ozeta) većine sidžila u potpunosti, dok su je nekoliko obrađeno djelomično.

  • FOND VILAJETSKOG ARHIVA,

Prema podacima iz izvještaja radnika koji su pisali članke o sadržaju Vilajetske zbirke Orijentalnog instituta, već je 1975. godine oko 6.000 dokumenata bilo obrađeno i bilo je dostupno istraživačima za pretraživanje i istraživanje. Od 1975. do 1992. godine taj broj se povećavao. Zbirka je sadržavala oko 300.000 dokumenata s manjim ili većim brojem listova. Također, u Vilajetskom fondu nalazile su se i knjige Protokola Divana Vilajet-i Bosne. Bilo je 400 knjiga protokola u koje su se zaveli svi dokumeni koji su dolazili iz raznih dijelova Bosne do Divana Vilajeta, te dokumenti koji su otišli prema Centralnoj Vladi, kao i dokumenti koji su stigli iz Istanbula kao odgovori i rješenja na poslane dopise. Čitava kolekcija dokumenata Vilajetskog arhiva spaljena je i nestala 17. maja 1992. godine u granatiranju zgrade Orijentalnog instituta.

  1. KOLEKCIJA TAPIJA na Orijentalnom institutu bila je također ogromna. Pretpostavlja se da je tapija bilo preko 100.000.

Osim originalne građe na osmanskom jeziku, Orijentalni institut mikrofilmovao je brojnu građu iz osmanskog perioda iz Državnog arhiva u Dubrovniku, iz Arhiva Makedonije (uključujući tezkire i sidžile iz Bitole), iz Gazine Bibiloteke (vakufname), te dokumenti iz Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).

Orijentalni institut imao je i kopije muhimme deftera i šikajet deftera. Sve kopije na mikrofilmovima uništene su 17. maja 1992. godine kada je granatirana zgrada Orijentalnog instituta.

Sve je nestalo u jednom danu, kada je jedna naučna ustanova spaljena sa svom njenom neponovljivom, bogatom i raznovrsnom arhivskom i rukopisnom građom i izuzetnim opusom štampanih djela.

Danas je 28 godina otkako je sa agresorskih položaja spaljen Orijentalni institut sa 5263 kodeksa rukopisa, 300.000 arhivskih dokumenata i stručnom bibliotekom sa oko 50.000 naslova. Nijedan sud još uvijek nije procesuirao uništavanje pokretnog i nepokretnog kulturnog blaga, iako je sasvim jasno da je cilj agresora bio uništiti dokumente koji svjedoče opću i kulturnu povijest.

Izvor: Index.ba

Poziv za prijavu radova za časopis

Prilozi za orijentalnu filologiju br. 69

Obavještavamo sve kolege i saradnike da Redakcija Priloga za orijentalnu filologiju priprema 69. broj ovog časopisa. Pozivamo vas da ponudite svoje naučne radove, priloge ili prikaze knjiga.

Također vas molimo da o ovome pozivu obavijestite i svoje saradnike i kolege koji nisu na našoj listi a imaju ista ili slična istraživačka interesovanja. Bilo bi nam veoma drago da i oni uzmu učešća u realizaciji novog broja.

Podsjećamo da se u našem časopisu objavljuju radovi iz oblasti kojima se bavi Orijentalni institut.

Ljubazno vas molimo da nam najkasnije do 30. aprila 2020. dostavite naslove i sažetke radova koje namjeravate kandidirati za objavljivanje u novom broju Priloga.

Krajnji rok za slanje radova je 01.06.2020. godine.

Sve radove s naznakom „Za POF“ dostaviti u printanoj i elektronskoj formi na adresu redakcije:

Orijentalni institut u Sarajevu, ul. Zmaja od Bosne 8b – Kampus Univerziteta, 71 000 Sarajevo i email adresu: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Uz rad treba dostaviti slijedeće:

-          Ime i prezime, adresu, naziv i sjedište matične institucije, e-mail adresu autora

-          Potpisanu autorsku izjavu o etičkoj odgovornosti i nepostojanju sukoba interesa

U prilogu su upute autorima, kao i obrazac autorske izjave.

S poštovanjem,

Redakcija časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju

 

Autorska_izjava.POF_68.pdf

Upute_za_autore.POF.docx

 

 

ORIJENTALNI INSTITUT UNIVERZITETA U SARAJEVU
Zmaja od Bosne 8b, Sarajevo
www.ois.unsa.ba

Na osnovu čl. 6 Pravilnika o radu Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS broj: 11/05-38-21759-1/19 od 31.05.2019. godine te Odluka Vijeća Orijentalnog instituta u Sarajevu br. 02-549/19 i 02-550/19 od 26.08.2019. godine, Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu raspisuje

JAVNI OGLAS
za prijem u radni odnos u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu

na određeno vrijeme, a najkasnije do 31.12.2019. godine

HIGIJENIČAR-KURIR – 1 izvršilac s punim radnim vremenom na određeno vrijeme, a najkasnije do 31.12.2019. godine

Opis poslova radnog mjesta:

-          obavlja čišćenje prostorija, namještaja, pranje prozora, isprašivanje tepiha, zaključavanje i otključavanje radnog prostora

-          obavlja kurirske poslove (pošte, banke, distribucija pismenih pošiljki i knjiga na adrese i druge slične poslove)

-          po potrebi obavlja i sve druge poslove i radne zadatke iz djelokruga rada Instituta

-          za svoj rad odgovoran direktoru i sekretaru Instituta.

Pripadajuća osnovna neto plaća: 630,00 KM
Mjesto rada: Zmaja od Bosne 8b, Sarajevo
Radno vrijeme: 08-16 h

 

USLOVI
Pored općih uslova utvrđenih Zakonom o radu („Službene novine FBiH“, broj: 22/16 i
89/18), kandidat treba ispunjavati i sljedeće posebne uslove:
- II (osnovna škola i stručna osposobljenost-PKV), III (KV) ili IV stepen stručne spreme
Uz svojeručno potpisanu Prijavu s naznakom „Prijava na javni oglas za radno mjesto higijeničar-kurir“ te uz obavezu navođenja priložene dokumentacije, kandidati su obavezni dostaviti (original ili ovjerene kopije ne starije od 6 mjeseci) kako slijedi:
· Biografiju/životopis
· Svjedočanstvo/diplomu o stečenoj stručnoj spremi (nostrifikovane/priznate diplome ako su iste stečene van BiH ili u nekoj drugoj državi nakon 06.04.1992.)
· Izvod iz matične knjige rođenih
· Uvjerenje o državljanstvu
· Dokaz o statusu kandidata po osnovu dopunskih prava boraca-branitelja BiH u skladu sa
Zakonom (potvrda ili uvjerenje nadležnih državnih institucija i sl.) ukoliko isti posjeduje
· Prednost pri zapošljavanju imaju lica utvrđena u članu 23 Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 45/12, 26/14 i 46/17)

Napomena: Javni oglas ostaje otvoren 10 (deset) dana od dana objavljivanja. Prijave na javni
oglas slati u zatvorenoj koverti sa naznakom „NE OTVARAJ – PRIJAVA NA JAVNI
OGLAS“ na adresu Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu, ulica Zmaja od
Bosne 8b, putem pošte ili direktno u Sekretarijat Orijentalnog instituta. Detaljnije informacije mogu se dobiti na kontakt telefon 033 225 353.

S rangiranim kandidatima Komisija za utvrđivanje prijedloga za prijem u radni odnos izvršit će provjeru radnih sposobnosti. O mjestu i vremenu provjere kandidati će biti naknadno
obaviješteni pisanim putem.

Za kandidate koji ne pristupe provjeri (usmeni ispit/intervju), smatrat će se da su svojevoljno odustali od daljnjeg učešća u konkursnoj proceduri.
Izabrani kandidat dužan je dostaviti Uvjerenje da protiv njega nije potvrđena optužnica kod nadležnog Općinskog i Kantonalnog suda i Uvjerenje o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti.
Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, te prijave kandidata koji ne ispunjavaju
uslove ovog javnog oglasa, kao i prijave koje sadrže neovjerene kopije tražene dokumentacije neće se uzeti u razmatranje.

Poštovani,

s obzirom na medijsku pozornost koju su privukli navodi dr. Almira Badnjevića, objavljeni u dnevnom listu Oslobođenje i drugim elektronskim medijima, a u vezi s rezultatima Javnog poziva za sufinansiranje programa nauke iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2019. godinu koje je objavilo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS, Vijeće Orijentalnog instituta daje sljedeće

S A O P Ć E NJ E

Među radovima koji prema opservacijama dr. Badnjevića ne ispunjavaju kriterije Javnog poziva, navode se i radovi naučnih saradnika u Orijentalnom institutu, dr. Muamera Hodžića i dr. Alme Omanović-Veladžić, objavljeni u posljednjem broju časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju. Izdavač spomenutog časopisa je Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu, naučna institucija s prestižnom, 69 godina dugom tradicijom, i neupitnim ugledom u naučnim krugovima, ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i u regiji i svijetu.

U tom smislu navode dr. Badnjevića opovrgavamo kao netačne i krajnje površne, jer je kao znanstvenik trebao ostvariti neposredan uvid u sam časopis ili web-stranicu izdavača, gdje uredno i na vidnom mjestu stoji istaknuto da se radi o časopisu broj 67/2017 objavljenom u Sarajevu 2018. godine.

Ovim putem zvanično informiramo javnost da su radovi koje spominje dr. Badnjević, objavljeni u posljednjem broju časopisa koji je izašao iz štampe krajem 2018. godine i to rad dr. Muamera Hodžića „Hadim Hajdar-paša: Zaboravljeni vezir sultana Sulejmana Zakonodavca“ (str. 219-246) i dr. Alme Omanović Veladžić „Crtice iz života jednog kadije: Mehmed (Muhamed) Seid-efendija Hajrić-Homarija“ (str. 327-370).

Spomenuti navodi mogu se provjeriti na web stranici Orijentalnog instituta

http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/issue/view/51

Vijeće Orijentalnog instituta zahtijeva da dr. Badnjević javno ispravi svoje krive navode u pogledu spomenutih radova, te da uputi javno izvinjenje autorima i Izdavaču.

Predsjedavajući Vijeća Orijentalnog instituta

dr. Adnan Kadrić, naučni savjetnik

saopćenje slika