 |
|
|
Međunarodni naučni skup "Mjesto i uloga derviških redova u Bosni i Hercegovini"
U organizaciji Orijentalnog instituta u Sarajevu, Fakulteta islamskih nauka, Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Naučno-istraživačkog instituta Ibn Sina, u prostorijama Fakulteta islamskih nauka u periodu od 13. -15. održan je Međunarodni naučni skup Mjesto i uloga derviških redova u Bosni i Hercegovini – povodom godine Dželaluddina Rumija – 800 godina rođenja.
Radni dio skupa pratila je izložba fotografija arhivskih dokumenata vezanih za mevlevizam i mevlevije u Osmanskoj državi, te koncert klasične tesavvufske muzike u izvedbi Ahmeta i Omera Erdogdulara.
Na ovom trodnevnom znanstvenom skupu na kojem je govoreno o različitim aspektima tesavvufskog učenja, historiji derviških redova i aktuelnom stanju derviških redova na ovim prostorima, sažetke svojih istraživanja je iznijelo 43 od 50 prijavljenih učesnika iz Bosne i Hercegovine, Italije, Švedske, Japana, Turske, Irana i USA. Uvodnu riječ na otvaranju skupa dali su predstavnici institucija suorganizatora, Dr. Behija Zlatar, doc. dr. Fadil Fazlić, prof. dr. Srebren Dizdar, dr. Abdulreza Džemalzade, a u prvoj sesiji pod naslovom Refleksije Mevlaninog učenja govorili su prof. dr. Ibrahim Kalin, Sloboda i mišljenje: Mevlana i moderna filozofija, prof. dr. Nevad Kahteran, Interpretirajući Rumija u kontekstu interkulturalnih studija, doc. dr. Namir Karahalilović, Lik Ali ibn Ebi Taliba u Mesneviji Dželaluddina Rumija, dr. Abdulreza Džemalzade, Mevlanin pogled na čovjeka kroz „Mesneviju“, prof. dr. Omer Nakičević, Mevlanin ružičnjak, te dr. Mubina Moker, Govor duše u Rumijevu svetonazoru. Druga sesija nosila je naziv Refleksije Ibn Arebijevog učenja, a svoja izlaganja u ovom panelu iznijeli su: prof. dr. Rešid Hafizović, Abdulah Bošnjak kao duhovni potomak Ibn 'Arabija i Jalaluddina Rumija, prof. dr. Yasushi Tonaga, Činjenica ili fikcije? : Predstave sufijskih autora od 10-12. stoljeća, mr. Kenan Čemo, Ibn Arebijev metod (usūl) odgoja ljudske duše, dr. Adnan Kadrić, Semaziološki pristup analizi tesavvufskoga teksta, Muamer Hodžić, Izvod iz Ibn Arebijevog traktata „Ruhul kudus“. Treća sesija Tesavvufski nauk – put susreta, put duhovnog ozdravljenja i umjetnički izričaj bila je posvećena sljedećim autorima i temama: Suleyman Schwartz: Posljednji jevrejski sufi, mr. Ahmed Erdoğdular, Muzika u mevlevijskom ajinu (obredu), doc. dr. Izet Pajević, Psihoterapeutske dimenzije mevlevijske doktrine. Drugi dan skupa rad je nastavljen sa panelom Književnost, jezik i umjetnost tesavvufa na kojem su sudjelovali sljedeći izlagači sa svojim temama: prof. dr. Mustafa Kara, Mevlana u pjesmama tri mevlevijske pjesnikinje, prof. dr. Fehim Nametak, Mevlevizam Fadil-paše Šerifovića, prof. dr. Džemal Latić, Ilahije kao književna forma u bosanskohercegovačkoj književnosti, mr. Alena Ćatović, Sufijska orijentacija u djelu Hasana Zijaije Mostarca I mr. Leyla Amzi, Mevlevija Šejh Galip i reforme u osmanskom društvu. Naredni panel bio je posvećen poziciji tesavvufa u osmanskom društvu: mr. Kemal Gurulkan, Tursko poimanje džihada i futuhata i Sari Saltuk, Azra Kasumović, Esnaf i tarikat, Ayten Ardel, Veze između centralne osmanke vlasti i tarikata, što je bio dobar uvod za panel o tekijama na tlu Bosne I Hercegovine, sa sljedećim temama I učesnicima: mr. Mehmet Cemal Öztürk, Neke tekije u Bosni prema arhivskim dokumentima, dr. Hatice Oruç, Tekije u nastanku i razvitku gradova u Bosni, Mr. Hatidža Čar-Drnda, Tekije u nastanku i razvitku gradova u Hercegovini, prof. dr. Yilmaz Kurt, Zavije u Sarajevu, mr. Elma Korić, Uloga zavija u razvoju kasabe Banje Luke, mr. Fazileta Hafizović, Slavonija: Pitanje derviškog prozelitizma. O sufijama koje su obilježile svoje vrijeme govorili su : dr. Talip Mert: Bošnjački šejhu'l-islam Hadži Refik Efendija Hadžiabdić, mr. Samir Beglerović, Hadži šejh Fejzulah efendija Hadžibajrić kao mevlevijski šejh i mesnevihan, doc. dr. Izet Pajević, Ahmed ef. Mešić, dok je sa izlaganjem Mevlana I interkulturalni dijalog istupio prof. dr. Ahmed Dželali. Mr. Saeid Abedpour je dao izlaganje na temu Sururijev šerh na „Mesneviju“. Treći dan rada skupa odvijao se kroz panele o književnosti I kaligrafskoj umjetnosti tesavvufa, na kojima su svoj doprinos dali sljedeći učesnici: Berin Bajrić, Sufijsko tumačenje Kur'ana, Munir Drkić, Lingvistička interpretacija jednog kazivanja iz „Mesnevije“, mr. Sabaheta Gačanin, Termini i metafore u tesavvufu, mr. Dženita Haverić, Tesavvufski termini i motivi u „Bulbulistanu“ Fevzije Mostarca, dr. Sedad Dizdarević Utjecaj Dželaluddina Rumija Mevlane na Fadil-pašu Šerifovića, Nihad Čengić, Likovni fenomen kaligrafija Hadži Sinanove tekije, mr. Nusret Čolo, Kaligrafi i kaligrafija u mevlevizmu. Panel Tarikat u Bosni i Hercegovini – Bosanci i Hercegovci u tarikatu sadržavao je sljedeća izlaganja: Senad Mičijević, profesor, Organizovanje derviških redova u drugoj polovini 20. stoljeća u BiH i okolini, prim. mr. med. sci. dr. Mevludin Hasanović, Šehid hadži Mehmed ef. Hafizović, dr. Ašk Gaši, Melamije u BiH, mr. Sead Halilagić, Obilježavanje 17. decembra.
U pripremi je Zbornik radova sa ovog skupa, u kojem će biti objavljene potpune varijante svih prijavljenih izlaganja i selektivna bibliografija knjiga i članaka iz oblasti tesavvufa i historije tesavvufa objavljenih na području bivše Jugoslavije, koju je za ovu prigodu priredila bibliotekarka Orijentalnog instituta u Sarajevu, Mubera Bavčić.
Skup su finasijski pomogli Federalno ministarstvo za kulturu i sport, Vijeće ministara BiH – Ministarstvo civilnih poslova i Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja.
Written By: admin
Date Posted: 6.2.2008
Number of Views: 2332
Povratak
|
|
|
|
|
|
|
|
|